|
 Na
raspisani natječaj za nove skladbe za 35. Festival dalmatinskih
klapa u Omišu od velikog broja prispjelih radova Stručni
je žiri odabrao četnaest naslova, uz uvjet da se od svakog
autora bira samo po jedan rad. To su radovi za koje je Stručni
žiri pretpostavljao da su njihove vrijednosti blizu recentnim
vrijednostima u današnjoj novouglazbljenoj dalmatinskoj
klapskoj pjesmi, uz svježinu i originalnost. Glazbena struktura
većine njih je tradicionalna: prisutna je dijatonika (prevladava
scenski tonski rad), melodiju čine, uglavnom Paralelne terce
izmedu vodećih glasova, težište je, uz iznimna harmonijalna
skretanja, na osnovnim harmonijskim funkcijama i prisutno
je a cappella četveroglasje (samo je jedna skladba isključivo
peteroglasna). Glazbeno-tehnička struktura skladbi ženskih
klapa ima slične sadržajne elemente, pa se iste mogu transponirati
i tako prilagoditi muškim klapama.
Uloga
skladatelja u pristupu novouglazbljenoj dalmatinskoj klapskoj
pjesmi dobiva sve veći značaj. On, s individualnim stavom,
i ne htijući može praviti "glazbeni obrazac" spajanja
tradicionalnog načina s današnjim pristupom u klapskoj pjesmi.
Zato je potrebno njegovo temeljito poznavanje tradicije
klapskog pjevanja, zatim poznavanje tehnike pjevanja, te
svrhovitog vokalnog aranžiranja. Zatim, isti treba posjedovati
pragmatični osjećaj za decentni pristup u harmonizaciji
napjeva, te, nadasve, razvijen osjećaj za glazbenu formu,
s obzirom na postojeći tekst pjesme na kojemu i zbog kojega
dotična skladba i nastaje.
"Stari
poznavaoci" klapskog pristupa u oblikovanju jedne skladbe,
ujedinivši sve navedene komponente, sigurno dođu do prave
umjetničke vrijednosti. Dogodi se, da, s obzirom na eventualnu
složenost (zadanog) teksta pjesme, i formalna struktura
skladbe postane izrazito složena i nezgrapna. I harmonijski
je postupak nekad, složeniji i drastičnije napušta okvire
ustaljene na tradiciji u klapskom pjevanju (modulacije,
izvan tonalitetne harmonije i sl.). Međutim, ovakvi pristupi
i postupci ipak često u daljnjem tijeku načine ustupak tradicionalnijem
načinu razmišljanja.
Činjenica
je da većina današnjih klapa uspješno svladava sve glazbeno-tehničke
teškoće. Preko njih samo dokazuju i pokazuju svoje vokalno-interpretativne
mogućnosti. Tako mnoge klape na svom repertoaru imaju i
veći broj "poznatijih" novouglazbljenih klapskih
pjesama, koje postupno postaju dijelom tradicije.
Prateći
tijek razvoja novouglazbljene klapske pjesme kroz Festivale
u Omišu, ponekad smo u dilemi je li pristup skladanoj pjesmi
došao do dorečenosti, zasićenosti ili je još uvijek na putu
razvoja, s obzirom na potencijalne mogućnosti spajanja "starog"
i "novog" u dalmatinskoj klapskoj pjesmi. Festival
dalmatinskih klapa u Omišu je kroz čitavo razdoblje svog
djelovanja podržavao i razvijao ovu značajnu pojavu koja
nije isključivi folklor, ali koja u sebi sublimira već ustaljene
glazbeno-folklome vrijednosti s novim glazbeno-umjetničkim
vrijednostima, donoseći, nadamo se, nove i vrijedne glazbene
sadržaje, a koje postojeće klape odreda tako rado primaju
i njeguju. Ponekad, na Omišu, kroz ovaj način glazbenog
iskaza prođu i manje vrijedna ostvarenja. Ali ustaljena
je činjenica da se manje vrijedni radovi brzo i zaboravljaju,
a vrijedna dijela s vremenom, ostaju kao trajna glazbeno-umjetnička
dobra u klapskom pjevanju.
Želja
nam je da ovi recentni radovi, također dostignu trajne vrijednosti
u žanru novouglazbljene dalmatinske klapske pjesme.
Smiljan Radić,
dobitnik Zlatne plakete
Klapa
KAMEN SSM - Kamen,
dobitnik nagrade za najbolju izvedbu nove skladbe
|
