|
Omiš
je 1997. godine, u sklopu 31. Festivala dalmatinskih klapa,
upriličio prve klapske susrete zemalja Mediterana, što je
prvi od takvih događaja u Hrvatskoj. Time se predstavlja
glazbena baština ostalih zemalja Mediterana u A CAPPELLA
izvođenju, koji je Omišu i cijeloj Hrvatskoj poznat putem
naših klapa, koje njeguju dalmatinsku klapsku pjesmu kroz
stoljeća, a široj publici je poznat već 31 godinu putem
omiškog Festivala. Klape, koje će biti predstavljene u daljnjem
tekstu, prezentirale su narodne popijevke svog kraja. Omiš
je bio domaćin pjevačkim grupama iz Španjolske (Baskije),
Italije i Grčke, a kao predstavnik Hrvatske, u sklopu te
večeri, nastupila je klapa Sinj iz Sinja. Sada će biti predstavljene
pojedine klape:
SINJ
Sinj
(Republika Hrvatska)
 Klapa
Sinj iz Sinja, osnovana je 1982. godine. U svom repertoaru
njeguje izvorne narodne i autorske klapske pjesme. Sve se
skladbe izvode a cappella (bez pratnje instrumenata i to
četveroglasno). Prema mišljenju glazbenih stručnjaka, klapa
Sinj se svojim interpretacijama izdigla iznad standarda.
To pokazuju i brojne nagrade i priznanja od kojih vrijedi
spomenuti brojna odličja na Festivalu dalmatinskih klapa
u Omišu, te prvu nagradu u folk-kategoriji na međunarodnom
a cappella natjecanju u Veroni (Italija) 3-5. travnja 1997.
godine u konkurenciji 31 skupine iz cijelog svijeta. Klapa
je s uspjehom nastupila diljem Hrvatske, te u Italiji, Francuskoj
i Njemačkoj.
ČLANOVI
KLAPE:
Glazbeni voditelj: MOJMIR ČAČIJA
Prvi
tenor: STIPE BREKO
Drugi
tenor: IVICA MILETIĆ
Drugi
tenor: MARKO ŠIMIĆ
Drugi
tenor: IVO BREKO
Drugi
tenor: IVAN KLAPEŽ
Bariton:
VJEKOSLAV RADANOVIĆ
Bariton:
BORIS ŽANKO
Bariton:
MARIO ĐIDARA
Bas:
PJERO FILIPOVIĆ-GRČIĆ
Bas:
ANTE MILUN
Bas:
MLADEN ŠIRINIĆ
Koncertni program za Omiš:
1.
Omili mi, u selu divojka
Narodna
pjesma u obradi Jakova Gotovca.
2.
Zaspalo je siroće
Narodna
pjesma u obradi Joška Ćalete.
3.
Zvizde mi kažu
Gošća:
SANJA ERCEG-VREKALO, sopran.
Narodna
pjesma u obradi Krešimira Magdića.
4.
Paun leti
Narodna
pjesma u obradi Vinka Lesića.
OCHOTE
OZENKI
San
Sebastian (Baskija-Španjolska)
 OCHOTE
OZENKI iz San Sebastiana (pokrajina Baskija) utemeljila
je 1983. godine grupa mladih ljudi iz različitih zborova
s namjerom da njeguju ovakovu vrstu interpretacije i repertoara
koja je posljednjih godina u opadanju. Od prve izvedbe na
baskijskoj proslavi u San Sebastianu, sudjelovao je OZENKI
na kulturnim, glazbenim i narodnim Festivalima širom pokrajine
Gipuzkoa. Inače, zadržavajući izvorne običaje OCHOTEA (okteta),
nastupao je u gastronomskim društvima, oživljavajući razne
izvedbe i proslave. U okviru koncerta ljetnog Festivala
1987. godine u San Sebastianu, u kazalištu Viktoria Eugenie,
sudjelovao je OZENKI u Rossinijevom "Seviljskom brijaču"
s Baskijskim nacionalnim orkestrom pod vodstvom Davida Parrya.
OZENKI je pozvan da na 9. međunarodnom Festivalu narodne
glazbe 1989. godine u Vilanovi i La Geltu (Katalunja), predstavlja
pokrajinu Baskiju. Sudjelovao je, nadalje, 1991. godine
u baskijskoj predstavi zvanoj "Pantzart", a u
listopadu je pozvan na Festival "Otono Polifonico Arandino".
Tijekom posljednjih godina održano je mnogo koncerata. Posebno
je važno istaknuti dva održana u Francuskoj u "La Courunne-Angouleme"
i u "Cambo". Ovaj potonji je specifičan muški
korski Festival.
ČLANOVI
KLAPE:
Direktor: JOSE IGNACIO HURTADO
Prvi
tenor: JUAN JOSE FERNANDEZ
Prvi
tenor: JOSE MARIA MURUA
Drugi
tenor: PELLO LEINENA
Drugi
tenor: JUAN PALO LIZARZA
Drugi
tenor: INAKI OLAETXEA
Bariton:
RAMON BARANDIARAN
Bariton:
JOSE JAVIER ETXEBERRIA
Bas:
INAKI ETXARRI
Bas:
ANTOXON PEREZ
Koncertni
program za Omiš:
1.
Beti Maite (R. Sarriegui 1838-1913.)
Baskijska
pjesma, u karakterističnoj pet-osminskoj mjeri, uobičajenoj
u španjolskoj narodnoj glazbi. Tekst govori o ljubavi prema
njihovom gradu San Sebastianu, njegovim plažama, planinama,
njegovim prirodnim ljepotama.
2.
L'empoda (E. Morera 1865-1942.)
Katalunjska
narodna pjesma. U sredini pjesme pojavljuje se ritam katalunjskog
narodnog plesa zvanog Sardana. Tekst opisuje pokrajinu Emporda.
3.
Camino De Mieres (F. Moreno Torroba)
Narodna
pjesma iz Asturiasa. Solistička narodna pjesma s uobičajenom
ritmičkom melodijom, pjevanjem u sjevernim planinskim regijama.
Tekst govori o voljenoj ženi i njenom ljubavniku koji pokušava
udaljiti ostale udvarače.
4.
O Pepita (C. Zoeller)
Aranžman
njemačkog kompozitora A. Zoellera, inspiriranog madridskom
atmosferom. Ovdje su bitni problemi interpretacije. Onomatopeja
igra veliku ulogu u imenu Pepita.
5.
Nana Andaluza
Uspavanka
iz Andaluzije, aranžirana od anonimnog majstora. Atmosfera
melodije, tonska i harmonička inspiracija tipična je za
jug Španjolske.
6.
Viva Aragon (P. Retana 1850-1929.)
Narodna
pjesma iz Aragona. Uvod podsjeća na pratnju gitare uobičajenu
kada pjevaju Jotu. Dva solista će izvesti moćnu i karakterističnu
melodiju.
7.
Boga, boga (J. Guridi 1886-1961.)
Za
kraj, baskijska ribarska pjesma. Podsjeća na pokrete veslanja
praćene s uzvikom Boga. Osnovna misao teksta pojavljuje
se u sredini pjesme, gdje je opisana ljepota zaljeva i mora.
TENORES
DI NEONELI
Oristano
(Sardinija-Italija)
 ZBOR
TENORA, PUČKA KULTURA IZ NEONELIJA
Sastav
"ZBOR TENORA, pučka kultura iz Neonelija" nastao
je rujna mjeseca 1976. godine na poticaj Tonina Cau, jedinog
među osnivačima, koji i danas još uvijek aktivno djeluje.
Sastav je nastao da bi obnovio jedinstveni, umilni "pjev
tenora" ("canto a tenore", "a cuncordu"
ili "a sa neonelesa", odnosno kako su pjevali
u Neoneliju), što je prijetilo da nestane iz kolektivnog
pamćenja. Zahvaljujući nenadomjestivoj pomoći starih "cantadoresa",
moguće je bilo vjerno rekonstruirati najautentičnije obrasce,
originalne izvodilačke tehnike (tj. "su cuncordu neonelesu").
U početku, sastav je pjevao socijalne pjesme iz repertoara
širokog kruga sardinskih pjesnika, katkada i vrlo poznatih,
uz tradicijske stihove neprocjenjive ljepote. Kasnije, sastav
je odlučio sam pisati pjesme zasnovane na najbližoj aktualnosti.
Trenutačno Tonino Cau nastavlja sa sastavljanjem velikog
broja tekstova, iako i drugi članovi u tome uspješno sudjeluju.
Iz tog razloga grupa četvorice autora je dobila i simpatičan
naziv "zbor pjesnika". Tekstovi sastava visoko
su cijenjeni, neki su, zaista, postali svojinom publike,
zahvaljujući ponajprije njihovom naglašenom socijalnom sadržaju
koji se odnosi na probleme piromanije i općenito zaštite
prirodnog okoliša, mira, droge, delikvencije... Kvartet
se, međutim, ne ograničuje samo u podržavanju tradicijskih
glazbenih tema već je iznjedrio i nove uspješne melodije,
uvijek vezane uz svoju etnofonsku pripadnost, koja se katkada
obogaćuje zvukom glazbala tradicijskog podrijetla (launeddas,
trunfa, solitu) ili pak zvukom modernijih glazbala (gitara,
mandolina, udaraljke). Zbog velike sposobnosti prilagodbe
različitim glazbenim iskustvima, sastav povremeno surađuje
i s rock-grupama najviše državne razine, koje skladaju glazbene
sadržaje etničkog prizvuka.
ČLANOVI
KLAPE:
TONINO CAU (solist)
NICOLA
LOI (solist)
IVO
MARRAS (zborist)
PEPPELOISU
LUIGI PIRAS (zborist)
PEPPINO
MAROTTO (zborist)
Koncertni
program za Omiš:
1.
Saludos
2.
Sa Seria
3.
Amore Lontanu
4.
Pasu Torrau
5.
Finas a Cando
6.
Mutos
CEPHALONITIC
CHORUS
Atena
(Grčka)
 Prva
jezgra CEPHALONITIC CHORUSA formirana je u Ateni 1950. godine
od maestra i glazbenog skladatelja Fotisa Aleporosa. Njegovo
djelovanje je počelo u prilično teškim okolnostima s izvedbama
po cijeloj Grčkoj. Umjesto da uspori njihov rad, potres
u Caphaloniji čak je pojačao njihovu aktivnost. Na tisuće
radio emisija i javnih izvođenja po cijeloj Grčkoj, ali
i u mnogim drugim zemljama, visoko su vrednovali kvalitet
zbora. Neke televizijske izvedbe, koje su uslijedile, učinile
su ga internacionalno poznatim. Njegova kontinuirana umjetnička,
duhovna i društvena aktivnost, koja u posljednjih 47 godina
ni na trenutak nije bila odsutna s glazbenih pozornica,
označava jedinstven fenomen u povijesti svih grčkih zborova.
Sve gore navedeno ostvareno je bez bilo kakve potpore ili
pomoći države ili neke druge institucije. Neke od već ostvarenih
težnji zbora su: oživljavanje i prezentacija tradicionalnog
grčkog napjeva. Grčki i strani slušatelji osjećaju poštovanje
slušajući vještu i popularnu koralnu glazbu. Održano je
više od 3000 koncerata i inih nastupa, dok su s vremena
na vrijeme milijuni gledatelja uživali u njihovim izvedbama.
CEPHALONITIC CHORUS se sastoji od 35-50 članova (zbor sa
sviračima mandolina). U skladu sa kriterijima Omiškog klapskog
Festivala i zahtjevima organizatora u Omišu (u Hrvatskoj)
će nastupiti samo 13 izvođača, koji će dati sve od sebe,
kako bi iskazali bar dio ljubavi koje Grci gaje prema Hrvatima.
ČLANOVI
KLAPE:
Dirigent: FOTIOS ALEPOROS
Prvi
tenor: IOANIS MANOLAKIS
Prvi
tenor: VASSILIA PAPAMICHAIL
Prvi
tenor: SOTIRIOS SIOTOS
Prvi
tenor: EVAGELOS GALANIDIS
Drugi
tenor: ZACHARIAS KOTRONIS
Drugi
tenor: CHARALABOS ARAVANDINOS
I
Bas: STYLIANOS ZABETAKIS
I
Bas: ILIAS PAPADOPOULOS
II
Bas: SIMOS SIMEONIDIS
II
Bas: CHRISTOS KOUTSONIKAS
Mandolina:
EKATERINI MANOLAKIS
Mandolina:
DIONISSIA KOTRONI
Mandolina:
MARIOS RIZOS
Mandolina:
STTAMATULLA MILAI
Mandolina:
DIMITRIOS EMMANOUILIDIS
Koncertni
program za Omiš:
1.
Pomozi, Bogorodice (F. Aleporos)
mornarska,
posvećena moru
2.
Pod mjesečinom (N. Ksanthopoulos)
mornarska
3.
Večeras uz gitaru (F. Aleporos - obrada)
ljubavna
4.
Slatke riječi (F. Aleporos)
ljubavna
5.
Santa Lucia (V. de Martio)
6.
Jedna ivančica (N. Hatziapostolos)
ljubavni
duet
7.
Za tebe (F. Aleporos)
ljubavna
serenada
8.
Pjevaju slavuji (D. Lavragma)
vesela,
slavljenička
9.
Obala (D. Lavragma)
romantična
10.
Lađa (S. Marittos)
romantična
(prikaz broda)
11.
Brza jedrilica (F. Aleporos)
mornarska
12.
O sole mio (M. di Capula)
13.
Svijet je laž (N. Hatziapostolos)
vesela,
slavljenička
14.
Lijepa Teté (F. Aleporos)
šaljiva,
slavljenička
|
