Na kraju trećeg desetljeća

Festivalski katalog kojeg imate u ruci, štovani čitatelji i poklonici dalmatinske klapske pjesme, mijenjao je svoj oblik i karakter kako je Festival rastao i primjereno promjenama mijenjao programsku koncepciju. Trideseti Festival, trideseti katalog. Ogromna je razlika od onih početnih pokušaja koja su, sada to izvjesno vidimo i znamo, u sebi anticipirala nove godine. Vjerujemo kako će i nedovoljno upućen čitatelj i pratitelj omiških klapskih, i uopće kulturnih, događanja vrlo brzo uočiti neka nova organizacijska kretanja koja u sebi imaju (tome se silno nadamo) konzistentan program prerastanja Festivala dalmatinskih klapa Omiš, u prirodnoj koleraciji sa svim ostalim kulturnim sadržajima, u jedno, programski čvrsto i organizacijski stabilno, Omiško kulturno ljeto.

Međutim, godina je 1996. i svakako će ostati zabilježena po velikom klapskom jubileju: tridesetoj obljetnici od utemeljenja Festivala dalmatinskih klapa Omiš. Jeseni 1966. godine, i proljeća 1967. skupina ljudi, uglavnom okupljena oko Turističkog društva "Slavinj" Omiš, razmatrala je mogućnost organiziranja jednog klapskog susreta. Svjedoci su bili dviju eklatantnih činjenica. Prve, da je u ove naše dalmatinske prostore zakoračio, ponešto hrabrije, turizam i da je trebalo gostima prezentirati ne samo čisto more, zdravu ribu, mediteransku arhitekturu, nego i hrvatsku kulturu, posebito glazbenu. Druga postavka temeljila se na konstataciji kako su u tadašnjoj državi uvelike sustavno rušene i zatomljivane temeljne, baštinske odrednice hrvatskog naroda na svim razinama. Bilo je evidentno da se, i Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj, želi nametnuti jedna druga "istočnjačka" kultura koja je unosila neke nove, hrvatskom narodu strane kriterije.

A narod koji ne njeguje svoju nacionalnu kulturu, koji ne istražuje, zapisuje, obrađuje i prezentira kulturnu baštinu svojih djedova izvjesno je osuđen na odumiranje. Mi danas nismo u stanju točno odrediti kakve su sve misli rukovodile grupicu tih zaljubljenika u dalmatinsku klapsku pjesmu, nacionalno potpuno određenih ljudi, ali, po današnjim rezultatima znademo kako je u njihovim počecima latentno sadržan put kojim Festival danas brodi. No, svakako on je i trasiran i izveden uz ogromni trud stotine stručnjaka, zapisivača, aranžera, pjevača, novinara, notografa, grafičkih radnika, organizatora, sponzora i pokrovitelja, svih onih ljudi koji su u programu razvoja Festivala i klapske pjesme prepoznali, za hrvatsku kulturu i društveno biće hrvatskog naroda, posebito značajnu djelatnost.

Već same brojke o stotinama klapa, koje trideset godina dolaze na natjecanje u Omiš, govore o bogatstvu i širini klapske obitelji. Danas jednostavno ne možete zamisliti ili pronaći grad, mjesto, selo, naselje, skupinu starih trošnih kuća na nekom, gotovo napuštenom, jadranskom otoku koja nema svoju klapu. Ali ne samo to, pa u svim gradovima mediteranske i kontinentalne Hrvatske djeluju vokalni sastavi, vokalni okteti, koji ili njeguju samo klapsku pjesmu ili na svom repertoaru imaju i dalmatinske pjesme. Mi u Festivalu još, doduše, nismo zadovoljni kako mediji, novine, radio, diskografske kuće i televizija, prate ovaj glazbeni kulturni pokret, ali se iskreno nadamo da će i XXX. Festival dalmatinskih klapa Omiš i sve ono što će ga okruživati značajno doprinijeti njegovoj novoj promidžbi. Nismo zadovoljni niti kako razne proračunske, zimzelene i kulturne, komisije na razinama županija, gradova i države tretiraju Festival, ali, priznajmo i to, i sama Direkcija može puno više, bolje organizirana, učiniti vlastitim snagama na promociji dalmatinske klapske pjesme. Ostaje, svakako, da zajedničkim radom, suradnjom i razumijevanjem, da iskristaliziranim serioznim kulturnim programom na razini Republike Hrvatske, u narednim godinama, s više racionalnosti i ekonomičnosti usmjeravamo skromne financije izdvojene za kulturu.

Direkcija Festivala s naročitom pozornošću provodi izdavačku djelatnost koja ima prioritetno značenje za razvoj i djelovanje klapa na terenu. Jer, kažimo to izričito, nitko osim Festivala u Republici Hrvatskoj ne tiska notne primjere s klapskim pjesmama. Osim ustaljenih edicija "Leuta" (do danas je izašlo sedam brojeva), Zbornika dalmatinskih klapskih pjesama (tri sveska s preko 600 pjesama), te nekih posebnih izdanja, već petu godinu se izdaje Južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak "Bašćinski glasi" (urednikje dr. Nikola Buble) koji uvelike prelazi značaj običnog časopisa jer, zapravo, predstavlja temeljac na kojem će Festival (već sutra) graditi osnove za uspostavu Instituta za glazbenu kulturu južne Hrvatske. Pripomenimo ovdje i razna diskografska izdanja, koja iz godine u godinu bilježe sve veću potražnju na tržištu. U Hrvatskoj se svakodnevno osnivaju nove radio ili televizijske stanice koje svoje programe dijelom obogaćuju emitiranjem klapske glazbe. Festival će, neizostavno, morati (za početak) angažirati jednog stručnjaka koji će se sustavno baviti ovom tematikom.

Moramo spomenuti i sve veću povezanost Festivala s raznim kulturnim društvima Hrvata iz dijaspore. Odnosi se to i na zemlje Europe, ali i one na daljim kontinentima. S posebnom pozornošću uspostavljamo kontakte i suradnju s klapama koje djeluju u BIH, a sutra ćemo to raditi i u Boki kotorskoj. Iz Boke su godinama na "Omiš" dolazile hrvatske klape, i sigurni smo, da je samo pitanje trenutka kada će "Karampana" iz Kotora, "Bokelji" iz Herceg Novog i druge klape iz Boke, nanovo zapjevati u Omišu.

Puno ima razloga da Omiš i Hrvatska zapamte 30. obljetnicu utemeljenja Festivala dalmatinskih klapa Omiš. Naročita je za nas čast i priznanje što je predstavnike Festivala i grada Omiša u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, 13. lipnja 1996. godine, na sam blagdan svetoga Ante Padovanskoga, primio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Na našu zamolbu da se prihvati pokroviteljstva nad XXX. Festivalom dalmatinskih klapa Omiš '96. Predsjednik je potvrdno odgovorio, a činjenica što očekujemo (tekst pišem u utorak 23. srpnja 1996. godine) i što se pripremamo za dolazak dr. Franje Tuđmana na završnu večer Festivala, koja je na programu 27. srpnja 1996. godine, čitavom našem radu daje izuzetnu dimenziju. Zahvalnost Predsjedniku, bar se tome nadamo, uputit ćemo također u trenutku početka finalnih natjecanja na Trgu svetoga Mihovila u Omišu, ali koristimo i ovu priliku da mu se najiskrenije zahvalimo na pomoći, na njegovoj podršci onome što su djelatnici Festivala učinili za razvoj kulture uopće u našoj domovini, s posebnim naglaskom na programe organiziranja koncerata narodne glazbe iz svih ostalih krajeva zemlje u vrijeme omiškog Festivala. Činjenica je da se još više moramo kulturno upoznavati, da istarske sopile trebaju zazvučati i u Slavoniji i u Dalmaciji i u Zagorju, da se klapska pjesma mora jednako slušati u svim krajevima Hrvatske, da se popevke slušaju i pjevaju npr. i na jadranskim otocima, da se zajedno veselimo "sitnim žicama tamburica" kao i melodioznosti mandolinskog glazbenog izričaja, i tako redom u nedogled bogatstva različitosti.

Za nas nazočnost ovogodišnjeg pokrovitelja, predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana na klapskom završnom natjecanju u Omišu srpnja 1996. godine ima, odista, povijesno značenje. Sigurni smo kako deset klapa finalistkinja to doživljavaju kao vrhunac svog višegodišnjeg rada, a organizator Festivala Centar za kulturu d.o.o. Omiš, i grupa ljudi angažiranih stručno i operativno oko realizacije projekta, s naročitom pažnjom izvršavat će postavljene zadatke. Svi ćemo se mi sjećati ljeta 1996. godine, 30. obljetnice utemeljenja Festivala i susreta s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.

Vratimo se sad programskoj koncepciji organiziranja kulturnih događanja u gradu Omišu kroz ljetni period. Ti pokušaji svoje prve korake bilježe ljeta 1990. godine, kada je uz Festivalske večeri (organizirane od ljudi okupljenih u Festivalskom odboru pri 24. Festivalu dalmatinskih klapa Omiš '90.) tadašnja općinska Zajednica kulture počela s programom Scene na Skalicama '90. (u predivnim prostorima klaustra Franjevačkog samostana na Skalicama u Omišu). Prostori klaustra ugostili su te godine, a kasnijih godina još više, brojne poznate dramske, glazbene, likovne i ine umjetnike Hrvatske, ali i neke od gostiju iz inozemstva. Kada je jeseni 1990. godine općinska uprava povjerila organizaciju Festivala dalmatinskih klapa Omiš novoutemeljenom Centru za kulturu d.o.o. Omiš, došlo je do objedinjavanja ovih dviju kulturnih, ljetnih manifestacija i grad je dobio svoje Omiško kulturno ljeto. Zato i štivo ovog kataloga treba promatrati u tom ozračju, iako se terminski i sadržajno njime obuhvaćaju samo kulturne predstave u vrijeme održavanja Festivala, tj. od 13. srpnja do 27. srpnja 1996. godine.

Zato ova katalog bilježi i orguljaški koncert Stefana Mohra (Bonn) i glazbeni recital Monike Leskovar (cello), ili izložbu slika Šime Perića (Ljeto na Braču), promocije knjige poezije Jakše Fiamenga ili numizmatički znanstveni rad prof. Bože Mimice "Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske" (Rani srednji vijek), te tako redom do nastupa gradskih ili narodnih glazbi iz Dalmacije, Simfonijskog orkestra Hrvatske vojske iz Zagreba, nastupa Dječjeg zbora Omiške glazbene škole, obilježavanja državne nagrade "Vladimir Nazor" predsjednika Društva hrvatskih književnika dr. Ante Stamaća i tome slično. Inače, Omiško kulturno ljeto po tradiciji započinje završnim koncertom učenika Osnovne glazbene škole "Lovro pl. Matačić" Omiš u Franjevačkom samostanu na Skalicama 13. lipnja svake godine, a završava na blagdan svetoga Roka, zaštitnika Mimica, u Mimicama 16. kolovoza. Grad Omiš je na ovaj način dobio svoju značajnu kulturnu manifestaciju koje će, zasigurno, u narednim godinama, posebito kada turistička privreda dobije svoje prave okvire, doživjeti primjeren razvoj i zaslužno mjesto u društvenoj svakodnevnici svoje sredine. Odista je malo gradova na Jadranu koji se mogu pohvaliti takvim kulturnim sadržajima.

Štovana gospodo, kako ovo štivo možete čitati jedino na završnoj večeri jubilarnog XXX. Festivala dalmatinskih klapa Omiš, u njemu Vas mogu samo pozdraviti u ime Direkcije, mogu se zahvaliti svima imenovanim i neimenovanim sponzorima i domaćinima nagrada, koncerata i Festivalskih večeri, bez čije pomoći i razumijevanja ne bi mogli ni organizirati ni financijski pratiti ovakvu bogatu kulturnu manifestaciju. Zahvaljujemo se i novinstvu, Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji, svim okolnim lokalnim radio postajama koje su, kao nikad do sada, pokazale interes za informiranjem svoga slušateljstva o događanjima u Omišu.

Tri desetljeća su, obično, granične godine, a početak novog decenija tražit će svakako i nove programe. Pa čak možda i nove ljude, stručnjake, djelatnike koji će svojom osobnošću moći zadovoljiti usvojene projekte, koji će moći kola Festivala jače povući novom uzbrdicom. Zato je ovo ne samo kraj jednog od Festivala, tridesetog, nego i prirodan rastanak s nekim projektima i njihovim provoditeljima. A svaki rastanak je "jedna mala smrt", kako kaže pjesnik. Kao što svako veselje u sebi nosi dozu tuge, tako i završetak ovogodišnjih klapskih omiških natjecanja oproštaj je s emotivnim amaterizmom ili poluamaterizmom. Četvrto desetljeće tražit će potpunu profesionalizaciju poslova zasnovanu na godišnjem angažmanu radne ekipe koja će moći udovoljiti zahtjevima novog vremena.

Festival, u okviru Omiškog kulturnog ljeta, ima sasvim čvrste temelje na kojima može nastaviti uzlaznom putanjom. Zato i Poglavarstvo grada Omiša, nadležne službe Županije splitsko-dalmatinske, ali i Ministarstvo za kulturu Republike Hrvatske moraju sustavnije pristupiti izradi kulturnih programa u cijeloj državi, pa tako i u onom segmentu koji obuhvaća glazbenu baštinu južne Hrvatske, u kojem Festival dalmatinskih klapa Omiš ima posebito mjesto kao institucija koja baštini dio kulturnog identiteta hrvatskog naroda. Ostaje kulturnim djelatnicima Omiša, Dalmacije i Hrvatske još puno posla na sređivanju odnosa, primjerenijoj provedbi kadrovske politike, stvaranju i izobrazbi zanatski obučenih djelatnika koji mogu ne samo provesti zacrtane programe već i mijenjati, svakodnevno, nabolje dane zadaće sjasnom perspektivom i vlastitog probitka i razvoja kulturnih djelatnosti u državi uopće.

Dame i gospodo, hvala vam što ste bili s nama kroz ove Festivalske klapske srpanjske dane. Budite uvjereni da smo sve, što je u našoj moći, učinili kako bi se i Vi, naši gosti, i klape osjećali ugodno u gradu Omišu. Zasluga je to svih građana našeg grada. Pozdravljamo vas, i doviđenja do ljeta Gospodnjega 1997. godine, na 31. Festivalu dalmatinskih klapa Omiš '97.

Mihovil Popovac
Omiš, 23. srpnja 1996.

30. katalog Festivala 1996.