|
 Kada
smo 1991. godine organizirali XXV. Festival dalmatinskih
klapa Omiš, mislili smo da je to jedini Festival koji će
se održati u ratnim uvjetima. Pripremali smo se za svaku
eventualnost da dalmatinsko klapsko pjevanje bude onemogućeno
agresijom neprijatelja, a onda je došla 1992. godina (također
ratna), pa evo i 1993. godina u još neizvjesnijim uvjetima.
Tri ratne godine, tri ratna Festivala dalmatinskih klapa
u Omišu.
Što
su one donijele klapskom pjevanju? Ako su neki očekivali
da će klapske muze zašutjeti dok topovi govore, prevarili
su se. Osamostaljivanjem Republike Hrvatske mijenja se i
ukupan pristup klapskom pjevanju, pa je sve izraženije gledanje
kako je ta značajna glazbena baština dio kulturnog identiteta
hrvatskog naroda. U vrijeme RSIZ-a kulture nije bilo moguće
za Festival steći rang manifestacije od republičkog značaja,
što iz današnjeg kuta gledanja izgleda upravo nezamislivo.
Gotovo je nevjerojatno da su tada predstavnici Dubrovnika
ili Trogira (na primjer) glasovali za procjenu kako je Festival
dalmatinskih klapa u Omišu manifestacija od regionalnog
značaja. Osamostaljivanjem Republike Hrvatske veliki dio
kulturnih djelatnika sve više priznaje etnomuzikološki značaj
klapskoj pjesmi, a podatak da se veliki broj klapa osniva
u nedalmatinskim krajevima Hrvatske pokazuje novi pristup.
Ove godine na Omišu smo slušali klape iz Karlovca, Vinkovaca,
Slavonskog Broda i slično, a po prvi put je u konkurenciji
izvorne pjesme nastupila i jedna klapa (muška) iz inozemstva.
Kada se uzme u obzir činjenica kako se iz dana u dan razvijaju
kontakti s nekim drugim subjektima u inozemstvu zasigurno
ćemo u Omišu slušati, u narednim godinama, sve više vokalnih
sastava Hrvata iz dijaspore.
Direkcija
Festivala nastavlja i razvija program obogaćivanja Festivalskih
večeri s projektima koji imaju svoju duboku kulturološku
vezu s klapskom pjesmom. Nastupio je ponovno Orkestar HRM-a
iz Splita u okviru programa otvaranja Festivala 17. srpnja
1993. na Trgu sv. Mihovila u 20 sati, te Gradska glazba
Dubrovnik na finalnoj večeri 31. srpnja 1993. godine. Iz
ovog kataloga vidjet ćete bogat program promocija kaseta,
časopisa, notnih izdanja i slično, likovnih izložbi, obilježavanja
jubileja itd. Dobri poznavatelji Festivalskih događanja
proteklih godina uočit će i, dijelom, promjenu sastava Stručnog
ocjenjivačkog zbora. Sve je to dio ostvarivanja programa
Direkcije Festivala s namjerom da se svake godine sastav
žirija mijenja, okupljajući stručnjake koji predstavljaju
autoritete u glazbenom životu naše domovine, a u cilju primjerenijeg
praćenja razvoja dalmatinskog klapskog pjevanja. Još je
uvijek aktualna procjena kako Festival dalmatinskih klapa
Omiš nije stekao ugled kakav mu, objektivno, prema rezultatima
koje je postigao u dosadašnjih 27 godina postojanja i pripada.
Okupljanjem najznačajnijih hrvatskih glazbenika u klapsku
obitelj, te znanstvenim istraživanjima u okviru programa
"Glazbena kultura stanovnika južne Hrvatske",
koji se provodi pod rukovodstvom našeg umjetničkog direktora
dr. Nikole Buble, a čiji će se radovi sustavno objavljivati
u časopisu "Bašćinski glasi", sigurni smo da će
Festivalu osigurati primjereni dignitet bez strahova da
će se time narušiti odnos prema izvorima dalmatinske klapske
pjesme. Pripomenimo da je ovaj etnomuzikološki istraživački
projekt sufinanciran od Ministarstva kulture i prosvjete
Republike Hrvatske.
Nakon
što su u zadnje dvije godine tiskana kapitalna izdanja drugog
i trećeg sveska Zbornika dalmatinskih klapskih pjesama,
za ovu smo godinu pripremili drugi broj "Bašćinski
glasi", te "Requiem hrvatskom vojniku", maestra
Vinka Lesića. Što se tiče "Bašćinskih glasi" čekalo
se dugo, nakon prvog broja 1991. godine, izlazak drugog
broja, ali će svima biti jasno, nakon uvida u novi broj,
zbog čega je to tako. Izmijenilo se uredništvo časopisa,
programska koncepcija je radikalno drukčija, pa to danas
postaje vrhunski znanstveni časopis koji će pronaći svoje
mjesto u etnomuzikološkim krugovima Hrvatske. Namjera je
izdavača da "Bašćinski glasi" postanu godišnjak
koji će pratiti najnovija znanstvena istraživanja u oblasti
klapske pjesme i drugih segmenata glazbene baštine južne
Hrvatske. Časopis će okupljati značajna imena u ovoj oblasti,
ali će isto tako tretirati i najnovija događanja oko Festivala
s posebnim osvrtom na izdavačku djelatnost. Nakon što je
na prošlogodišnjem Festivalu izvedena Klapska misa maestra
Krešimira Čvrljka, ove godine će se u broju 4, edicije "LEUT"
tiskati "Requiem hrvatskom vojniku" maestra Vinka
Lesića. Nadalje, u župskoj Crkvi svetoga Mihovila pretpremijerno
je izvedena u nedjelju 18. srpnja 1993. godine. Nastupila
je klapa "Filip Dević".
Obilježen
je i jedan vrijedan jubilej. Bivši tenor klape "Trogir"
Vinko Coce obilježava 20. obljetnicu svog prvog nastupa
na Omišu. U toj proslavi sudjelovala je klapa "Sinj"
koja je pratila slavljenika. Na večeri novih skladbi 30.
srpnja obilježit će se 50. obljetnica rada maestra Vinka
Lesića. Ipak je, možda, najznačanije određenje ovogodišnjeg
Festivala velik broj klapa debitanata ili klapa koje na
Omiš dolaze nakon dugih godina stanke. Nastupile su ukupno
24 muške klape i 12 ženskih vokalnih skupina, što je odista
impozantan broj. Svim sudionicima želimo uspješne pripreme
i dobar rezultat. Posebno pozdravljamo one klape koje po
prvi put nastupaju na Omišu. Želimo im da taj moment iskoriste
na najbolji način sakupljajući iskustva i znanja koje će
im koristiti u daljnjem radu. Festival produbljuje kontakte
sa svim klapama koje djeluju na području Hrvatske, jer je
opće stanovište kako je njegov osnovni zadatak širenje klapskog
pjevanja, te stručno potpomaganje u radu tokom čitave godine.
Zahvaljujemo
se svima koji su, na bilo koji način, pomogli da se održi
ovogodišnji Festival. Hvala sponzorima, Hrvatskoj televiziji,
novinama, radiju, svima koji nas medijski prate. Pozdravljamo
vas sve zajedno i dovidenja u Omišu.
Gradonačelnik
dipl. oecc. Milan Roščić proglašava
XXVII. Festival dalmatinskih klapa Omiš '93. otvorenim
Uvodni
pozdrav direktora Direkcije festivala
dipl. iur. Leonarda Pivčevića
Otvaranju
XXVII. Festivala dalmatinskih klapa Omiš '93. bili
su nazočni i predstavnici fonda "Lovro i Lilly Matačić"
Zagreb
Otvaranju
XXVII. Festivala bili su nazočni i predsjednik Općinskog
vijeća novoosnovane općine Dugi Rat prof. Nedjeljko Bilanović
i načelnik općine ing. Branko Vojnović
Stari
pučki pjevači iz Stobreča
|
