|
Južnohrvatski
etnomuzikološki godišnjak, glavni i odgovorni urednik dr.
Nikola Buble, izdavači Festival dalmatinskih klapa - Omiš
i Centar za kulturu d.o.o. Omiš, knjiga 2, Omiš 1993, 254
strane (uz notne priloge). Dio objavljenih tekstova je realiziran
u okviru znanstvenog projekta "Glazbena kultura stanovnika
južne Hrvatske" (broj 6-OS-306) sufinanciranog od Ministarstva
znanosti Republike Hrvatske. Prema svom podnaslovu knjiga
donosi u prvom redu etnomuzikološku tematiku, ali se ne
ograničuje samo na radove o folklornoj glazbi, zahvaća i
povijest glazbe. Posebno prati i reagira na glazbena zbivanja
među kojima se ističe Festival dalmatinskih klapa u Omišu.
Godišnjak započinje skupinom od 6 članaka. U opsežnom radu
"Folklorno u zborskim a cappella skladbama Jakova Gotovca"
Ivana Mitrović-Rudić pokazuje u kolikoj se mjeri Gotovac
služio narodnim glazbenim stvaralaštvom u svoja četiri pristupa:
| 1) |
|
uglazbljivanjem
narodne poezije, |
| 2) |
|
unošenjem
elemenata melodike različitih stilova folklorne
glazbe s teritorija bivše Jugoslavije, |
| 3) |
|
citiranjem
narodnih napjeva, |
| 4) |
|
njihovim
harmoniziranjem ili obrađivanjem. |
Autorica
prilaže kompletan popis Gotovčevih zbornih skladbi. "Sakramentar
riznice Splitske katedrale (sig. 624)-Sacramentarium spalatense"
također je opsežna studija Šime Marovića kojoj je svrha:
| 1) |
|
produbiti
istraživanje Sakramentara koji do sada još nitko
nije obradio s kodikološkog, liturgijskog i glazbenog
gledišta, |
| 2) |
|
proširiti
poznavanje tog Sakramentara iz XII. stoljeća koji,
prema autorovim analizama, pripada velikoj liturgijskoj
tradiciji sveopće Crkve, te posebno tradiciji lokalne
Crkve u Splitu. |
U
radu "Ganga u kontekstu svekolike autohtone folklorne
glazbe Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine" autor
Nikola Buble izlaže i obrazlaže koja su osnovna obilježja
glazbenog svijeta iz kojeg se iznjedrila ganga, odnosno
od kojih je glazbenih pojava uglavnom sazdan dotični glazbeni
svijet. Pokazuje da je riječ o starijoj tradiciji koja svojim
oblicima pripada tzv. stilu tijesnih intervala. Svoje izlaganje
utemeljuje zgusnutim prikazom instrumentalne, vokalno-instrumentalne
i vokalne glazbe spomenutog geografskog područja. "Pripovijedna
pjesma na otoku Murteru" naslov je članka Vedrane Milin-Ćurin.
Premda konstatira da se pripovijedna pjesma povlači iz života,
autorica ukazuje i na dva osnovna razloga zbog kojih je
ta vrsta pjesme na otoku Murteru još živa. To je s jedne
strane aktualnost tekstova, a s druge strane činjenica da
u glazbenoj praksi otoka Murtera jedino pripovijedna pjesma
daje pojedincu priliku da se sam glazbeno iskaže. Autorica
izlaže glazbene osobine napjeva pripovjedne pjesme, posebno
oblike metroritamskih obrazaca s nejednakim jedinicama mjere.
"Stručni izvještaj o muzičkom folkloru u prostoru Split,
Kaštela, Trogir, sakupljenom na terenu u mjesecu prosincu
godine 1947, za Etnografski muzej u Zagrebu" hrvatskog
skladatelja Antuna Dobronića prava je mala studija o folklornoj
glazbi navedenog kraja sa klasifikacijom grade i prijedlozima
za daljnja istraživanja. Priloženim ju je komentarom popratio
Petar Zdravko Blajić. Martin Pero Boras pod naslovom "Obredno
crkveni napjevi u Ljubuškom" predstavlja 6 napjeva
liturgijskih i paraliturgijskih pjesama, uz to i napjev
psalma "Smiluj mi se Bože" i napjev litanija svih
svetih.
U
tri primjera ukazuje na srodne melodije u gregorijanskom
koralu. U ostalim rubrikama Godišnjaka posebno se ističu
"Pogledi" koji bi svojim reagiranjem na aktualna
pitanja glazbene kulture u južnoj Hrvatskoj također zavrijedili
sažetke na engleskom jeziku. Tu mislimo u prvom redu na
"Prilog za budućnost Festivala dalmatinskih klapa u
Omišu" Nikole Buble koji izlaže svoje konstatacije
i načela, bitna za budući razvoj omiškog Festivala u smislu
razvijanja i obogaćivanja opće glazbene kulture u Hrvatskoj.
Godišnjak sadrži još izvješća o glazbenim zbivanjima (npr.
o regionalnim smotrama zborova, o omiškom Festivalu), recenzije
objavljenih knjiga, in memoriam (A. Milanoviću, M. Lešćanu
i B. Papandopulu), vijesti o promocijama, veoma potrebnu
bibliografiju i diskografiju izdanja Festivala dalmatinskih
klapa, te tri glazbena priloga: notni zapis pjesme "Ponoć
je mila moja majko" J. Vlašića, te skladbe Đ. Maršan-D.
Britvić-N. Buble "Bože čuvaj Hrvatsku" i J. Bozzotti
"Tantum ergo Sacramentum".

|