|
Tradicionalno, već deset godina za redom, Festival dalmatinskih
klapa u Omišu svoju ljetnu pozornicu predstavlja gradu Zagrebu.
Ujedno, to je i prilika da se djelovanje ovog Festivala predstavi
i kroz niz drugih aktivnosti i sadržaja koji čine i potvrđuju
njegovu širinu interesa, a nadasve uspješnost na području klapskog
djelovanja.
Prvog
dana gostovanja, u Institutu za crkvenu glazbu na Kaptolu predstavljen
je Južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak Bašćinski glasi kojega
su izdavači Festival dalmatinskih klapa i Centar za kulturu
u Omišu. U ime Instituta sve prisutne pozdravio je mo. Josip
Korpar. Promotor ovog glazbenog izdanja bio je Ruben Radica,
priznati hrvatski skladatelj, inače redovni profesor Muzičke
akademije Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuvši značaj i vrijednost
ovakve stručno-znanstvene zbirke on se kritički osvrnuo na radove
predstavljene u ovom izdanju. Dr. Miho Demović je naglasio društveni
aspekt te povijesni značaj zbirke, a dr. Nikola Buble, urednik,
obrazložio je razloge i potrebe za ovakvim izdanjem na našem
području.
Dr.
Petar Zdravko Blajić predstavio je, iste večeri i na istom mjestu,
notnu zbirku edicije Leut. istog izdavača i urednika, a pod
naslovom Rodil se je Isus spasitelj svita u kojem je zapisano
dvadeset božićnih napjeva obrađenih za pjevanje u klapi. Klape
Linđo iz Dubrovnika i Nostalgija iz Zagreba zvukom su obogatile
ovaj susret predstavivši živom glazbom nekolicinu pjesama iz
ove zbirke.
Slijedećeg
dana, za vrijeme svete mise u kapeli sv. Stjepana u Nadbiskupskim
dvorima, klapa Linđo pjevala je skladbe Krešimira Magdića. Nakon
euharistije održano je primanje kod nadbiskupa zagrebačkog uzoritog
kardinala dr. Franje Kuharica te kod predsjednika Gradske skupštine
grada Zagreba gospodina Stjepana Brolicha.
Navečer,
u gotovo prepunoj koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski",
ljepotu klapske pjesme prenijele su nam u ovom trenutku zasigurno
najbolje klape. Na početku, pod dirigentskim vodstvom mo. Vinka
Lesića sve klape zajedno intonirale su našu himnu, a na kraju
cjelokupnog koncerta pjesme "Planula zora, svanuo dan",
Vilka Novaka, te klapama omiljenu "Bože, čuvaj Hrvatsku",
Đanija Maršana (u harmonizaciji Nikole Buble).
Trinaest
klapa otpjevalo je po dvije pjesme. Izborom pjesama, najčešće
u kombinaciji obrade izvornog zapisa, sa novouglazbljenom pjesmom,
te samom izvedbom nastojali su iskazati bogatstvo i raznolikost
klapskog zvuka. Bilo je tu složenijih obrada, zahtjevnih skladateljskih
zamaha, ali i jednostavnih, izvoru bliskih klapskih primjera.
Uglavnom, pjevalo se sa znanjem, s odgovornošću, pjevalo se
"sa gustom". Klape su stigle iz Rijeke, Omiša, Zadra,
Šibenika, Dubrovnika, Splita, Vela Luke, Kamena, Zagreba, Ploča
i Sinja, pokazujući time i širinu klapskog djelovanja u sadašnjem
trenutku. Ipak, je vidljivo da geografska širina ne podrazumijeva
i velike razlike u osobitostima specifičnog lokalnog zvuka.
Uz neke iznimke očito je da se klape sve manje razlikuju samim
mjestom djelovanja, a sve više stilskim ugođajem kojeg ostvaruju
u suradnji sa voditeljem, slijedeći notne predloške obrađivača
ili skladatelja.
LUKA
iz Rijeke (voditelj Nino Načinović), jedina ženska vokalna skupina
te večeri, otpjevala je obradu D. Tambače "Za ribara"
te skladbu Lj. Stipišića "Dalmatino povišću pritrujena"
vrlo sigurno i korektno. Izvrsni PUNTARI (vod. Terezija Čečuk)
iz Omiša oduševili su snagom zvuka, poletnošću te bogatim klapskim
ugođajem u pjesmama "Sridu stabal u Dubravi" u obradi
Lj. Stipišića i u novoj skladbi istog autora "Kod lepanta,
sunce moje". FORTUNAL (Nataša Džura) iz Rijeke pjevao je
izražajno i sigurno obrade "Joj, lipa Marijo" N. Buble
i "Momen dragu prva mu je leva" J. Ćalete. INTRADE
(Davor Petrović) iz Zadra u spontanom pjevanju pjesme "Sinoć
sam se mlada s malim rukovala" i obradi D. Fia "Od
zlata su prami tvoji", s obzirom na svoje mogućnosti pokazali
su tek jedan dio. JADRIJA (Ivo Lakoš) iz Šibenika u obradama
D. Šarca "Ne pitaj me razlog mojoj tuzi" i I. Lakoša
"Dragi s dragon govori" na rutinski način izrazila
je specifičnost "šibenskog" klapskog zvuka. Izuzetni
LINĐO (Krešimir Magdić) uz obradu F. Trajića "Izišla je
zelena naranča" osobito se dojmio skladbom svoga voditelja
"Sutra će te ponit", a na tekst J. Fiamenga. FILIP
DEVIĆ (Vinko Lesić) efektan u obradi pjesme "Paun leti
da poleti", dok manje sretnim izborom novouglazbljene pjesme
svoga voditelja "Oprosti im gospode", na tekst Enesa
Kiševića nije ostavio uobičajen dojam. Klapa GREBEN (Janes Vlašić)
iz Vela Luke pokazala se snažnom i kvalitetnom kroz Magdićevu
skladbu "Misao svijeta", na tekst S. S. Kranjčevića,
a na najljepši način dali su klapsku verziju široko popularne
pjesme "Sjećanje na Velu Luku", Branka Žuvele. Klapa
KAMEN (Zdenko Perasović) standardno dobra i sigurna iskazala
se i ovaj put kroz novouglazbljenu pjesmu "Lipe naše murve"
V. Lesića, na tekst J. Franičevića - Pločara, te u obradi pjesme
"U našeg Marina" Z. Perasovića. Klapa DALMATI (Jakša
Gilić) iz Zagreba, jedina je promijenila najavljeni izbor pjesama
i time razbila dogovorenu koncepciju programa. Uz novouglazbljenu
pjesmu D. Fia "Galiotova pesan", na tekst V. Nazora,
vjerojatno da bi polučili efekt kod publike otpjevali su pjesmu
"Dalmatinski šajkaš" (A. Šrabec). Na koncertnoj pozornici,
u ovakvoj reprezentativnoj prilici, podastrta glazbena konstrukcija
ovog napjeva bila je potpuno neprihvatljiva. Šteta, što klapa
Dalmati ovoga puta nije imala sluha za mjeru. Klapa, LUKA (Ivica
Kaleb) iz Ploča izborom pjesme "Na omiškoj stini"
D. Šarca i obradom "Pivci moji ne pivajte" I. Kaleba
nije imala priliku iskazati svoje inače visoke glazbene potencijale.
Klapa SINJ (Mojmir Čačija) izvela je pjesmu "Oj, slaviću,
koj' popivaš" u obradi Lj. Stipišića i novouglazbljenu
"Sušna zikva na školju" K. Magdića (tekst S. Govorčin)
u punoći klapskog sloga te za njih već poznatom iznijansiranom
interpretacijom. Kao posljednja, klapa NOSTALGIJA (bez najave
glazbenog voditelja) iz Zagreba izvela je "Pramaliće moje
veselo" u obradi D. Fia te zazvučala ljepotom izvornog
klapskog zvuka. Posebno se dojmila izvedbom skladbe D. Fia "Mojoj
pokojnoj materi", na tekst Lucije Rudan.
Zajedničkim
nastupom svih klapa, što na koncertima klapa postaje već i pravilom,
zaokružena je izuzetno kvalitetna večer, u dosadašnjim zagrebačkim
klapskim predstavljanjima - zasigurno jedna od najboljih. Time
se Festival dalmatinskih klapa u Omišu, izdavačkom djelatnošću
i pjesmom predstavio u punoj širini, stručnosti i kvaliteti
svoga glazbenog djelovanja. |
