|
Pod pokroviteljstvom Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba
održana je 13. i 14. studenog 1992. manifestacija FESTIVAL DALMATINSKIH
KUPA OMIŠ-GOST GRADA ZAGREBA u Zagrebu, a 15. studenog u Osijeku,
gdje je šest klapa nastupilo na koncertu čiji je prihod namijenjen
obnovi osječkog kazališta.
Prvoga
su dana u Hrvatskom glazbenom zavodu promovirani II. i III.
svezak ZBORNIKA DALMATINSKIH KLAPSKIH PJESAMA. U drugome su
svesku sakupljene pjesme izvedene na festivalima u Omišu od
1977. do 1986., a u trećemu pjesme izvedene od 1987. do 1991.,
kao i izbor novih skladbi izvedenih u Omišu od 1968. do 1991.
U promociji su sudjelovali direktor Festivala dalmatinskih klapa
Leonard Pivčević, direktor omiškog Centra za kulturu Mihovil
Popovac, stručni suradnik Festivala dr. Petar Zdravko Blajić,
priređivač i sastavljač Zbornika dr. Nikola Buble, te dr. Jerko
Bezić, koji je izložio iscrpnu stručnu recenziju ovih značajnih
etnomuzikoloških izdanja.
Promociju
je osvježio i prisutne razveselio nastup triju klapa. Klapa
MARETA iz Zagreba izvela je pjesme "Maistrale moj"
i "Sušna zikva na škoju", klapa NOSTALGIJA, također
iz Zagreba, pjesme "Da mi je znati" i "Nevera",
a klapa SINJ pjesme "Mislila sam mlada koludrica biti"
i "Sutra će te ponit", te kao dodatak pjesmu "Zaspalo
je siroče". Šteta što nije bilo vremena za još dodataka
Sinjana, jer su i ovim nastupom potvrdili svoje kvalitete, a
napose vokalnu i interpretativnu bliskost folklornom izrazu
koja ih, bez obzira na često vrhunski ostvarenu težnju ka profinjenoj
muzikalnosti, čini uvjerljivim interpretima obrada folklornih
napjeva. Glazbeno jednostavnu i tekstom vrlo lijepu pjesmu "Mislila
sam mlada koludrica biti", obrađenu "na ditić",
izveli su te večeri doista nadahnuto. (Izvedena je na 25. Festivalu,
a u trećem svesku Zbornika objavljena na str. 284.-285.)
Koncepciju
izvođenja po jednog folklornog napjeva i jedne kompozicije za
klape - u skladu s koncepcijom trećeg sveska Zbornika, ali i
sa uvažavanjem današnjeg repertoara i ukusa klapa - zadržana
je naime kod većine klapa i na koncertu održanom 14. studenog
1992. u dvorani "Vatroslav Lisinski".
Klapa
HRVOJE iz Mostara otpjevala je pjesme "Ti si nestala tiho"
i "Na Neretvi, vodi ladnoj", potonju pjevajući spontano.
Nadati se da će klapa u punome sastavu već na slijedećem festivalu
nastupiti bez uniformi... Mladići iz Rijeke okupljeni u klapi
LEVANT također su izveli dva folklorna napjeva ("Vilo,
dvi jabuke" i "Skupiše se seljani"). Iako vrlo
jasno na tragu TROGIRA, interpretacijski su s prvom pjesmom
bili uspješni, no izvedba druge navodi na zaključak da bi se
prvi tenor trebao kaniti pjevanja "na ditić", jer
njime potire svoje kvalitete. I klapa INTRADE iz Zadra otpjevala
je dvije obrade folklornih pjesama ("Žilju moj pribili",
"Primaliće moj' zeleno"), dok su sve ostale klape
za nastup na ovome koncertu odabrale po jednu folklornu i jednu
komponiranu pjesmu.
DAVOR
iz Slavonskog Broda izveo je "Švet' Ivane o' moga Trogira"
i "Plavi putevi mora", OMIŠ iz Omiša "Spominjen
se" i "Hrvatska je Dalmatincu mati", a GREBEN
iz Vela Luke je spontano otpjevao "Ponoć je, mila moja
majko" i kompoziciju koja je već dugo živi kao folklor
- "Sjećanje na Vela Luku". Kao što se moglo i očekivati,
publika je od klape nakon te vrlo popularne pjesme burnim pljeskom
zatražila dodatak. Velalučani su izveli kompoziciju D. Fia "Stara
priča o brodu Hrvatska".
Dodatak
su morali izvesti i VOKALISTI SALONE koji su nastupili nakon
njih. Nakon tipično solinskim zvukom standardno dobro izvedenih
pjesama "Omili mi" i "Dalmatino povišću pritrujena",
nadahnuto su otpjevali i "Namisto molitve".
Klapa
KAMEN izvela je svoje omiljene pjesme "Još ni koke legla"
i "Galiotova pesen", a klapa JANUS iz Splita pjesme
"Jubavi ufanje veliko" i "Intrade". Pločani
iz klape LUKA su publiku - kao i na mnogim ranijim nastupima
- oduševili temperamentom koji ponekad graniči s preglasnim
pjevanjem, a ovom prilikom vjerojatno prije svega izborom kompozicije
"Na omiškoj stini", koju su otpjevali nakon obrade
folklornog napjeva "Jablane, jablane". Dodatak je
bila pjesma koju često izvode - "Karala majka Maricu".
Splićani iz klape FILIP DEVIĆ (koja ove godine slavi 30 godina
rada) standardno su kvalitetno nastupili s efektnom obradom
"Tiridonde" i novom skladbom "Oprosti im gospode",
čija je glazbena kvaliteta i nadasve aktualan tekst vezan uz
još nezavršen rat, pozdravljen burnim pljeskom. Dodatak nisu
izveli iz razloga što su poštovali dogovor (kao i klape poslije
njih) sa direkcijom Festivala da nitko, a radi koncepcije programa,
ne pjeva na bis.
Sve
tri zagrebačke klape koje su nastupile na ovom koncertu zadovoljile
su očekivanja korektnim izvedbama. DALMATI su vrlo lijepo izveli
pjesmu "Ja odlazim, draga", dok pjevanje "na
ditić" u pjesmi "Da bis bjonda znala" nije imalo
pravoga efekta. MARETA je izvela "Tri šibenske gospojice"
i "Sušnu zikvu na škoju", a NOSTALGIJA pjesme "Da
mi je znati što sad znam" i "Neveru" koja bolje
odgovara njihovome zvuku, a čija izvedba ponovo ukazuje na to
da je klapa "jaka" prije svoga kao interpret zahtjevnih
kompozicija.
Pobjednici
XXVI. Festivala, članovi klape SINJ, korektno su otpjevali "Zaspalo
je siroče", te vrlo kvalitetno izveli i glazbeno poetski
izuzetno uspjelu pjesmu "Sutra će te ponit". O nastupu
na ovome koncertu mogla bih samo ponoviti sve već rečeno u osvrtu
na njihov nastup u Hrvatskom glazbenom zavodu dan ranije. No,
još jednom - šteta barem za jedan njihov dodatak.
Na
kraju koncerta ponovno su se, kao i pri uvodnom pjevanju hrvatske
himne, na pozornici okupili svi pjevači, da bi pod ravnanjem
R. Kraljevića izveli klapsku obradu pjesme "Bože, čuvaj
Hrvatsku", a nakon toga, izvan programa, i zbor "U
boj, u boj" iz "Zrinskoga". Snažan i dobar zvuk;
snažan i dobar prizor.
Kako
je nastupilo čak petnaest klapa, a uvodna konferansa bila preduga,
koncert je trajao dva i po sata. To za zaljubljenike klapske
pjesme koji su potpuno ispunili veliku dvoranu "Lisinski"
dakako nije bilo previše pjevanja, ali bi stanka na polovici
koncerta mnogima sigurno dobro došla.
Atmosfera
u dvorani bila je svečana zbog prisustva predsjednika Republike
dr. Franje Tuđmana i predstavnika hrvatske Vlade, zbog uniformi
na pozornici i još uvijek ratnog konteksta u kome živimo: ljepota
brojnih klapskih pjesama u većini nas, vjerujem, budi ponos
i prkos i vjeru i snagu vlastita duha. No koncert je, kao i
svi prethodni održani u "Lisinskom", prije svega bio
svečanost klapskog pjevanja. Uz to, bio je realan pokazatelj
stanja repertoara i pjevačkih dometa pojedinih klapa, ali i
cjeline današnjeg dalmatinskog klapskog pjevanja kakvo se njeguje
tradicijom Omiškog festivala.
|
