|
S toplinom oko srca prisjećamo se 25. Festivala dalmatinskih
klapa u Omišu. Ponajprije zbog toga što se uopće uspio održali
usred bespoštednog, kukavički nenajavljenog i nametnutog rata.
Dostojanstveno, pjesmom mu prkoseći, dokazao je da je buktinja
kojom se rasplamsao tek plamičak prema vatri kojom gore srca
nas Hrvata.
Bio
je to dobro organiziran i višeslojno osmišljen Omiški festival,
kojem je upravo obilje popratnih sadržaja oko samog natjecanja
dalo značaj sve ozbiljnijeg festivala koji očigledno nema namjeru
prepustiti slučaju stoljećima baštinjeno glazbeno i literarno
folklorno bogatstvo Dalmacije pa i cijele južne Hrvatske. Za
to su ponajprije zaslužni, novi članovi festivalske direkcije
Leonard Pivčević (direktor Festivala) i Mihovil Popovac zajedno
s umjetničkim voditeljem Ljubom Stipišićem. Nadogradili su dosadašnja
nastojanja unijevši nekoliko značajnih novina kojima su osvježili
ovu manifestaciju. One su se očitovale u novoj organizaciji,
u promjeni načina ocjenjivanja te u publicističkoj i kulturno-animatorskoj
djelatnosti.
Već,
tijekom korizmenog vremena, u organizaciji skladatelja Ljube
Stipišića, u Dugom Ratu, Omišu, Katunima, Kostanjama, Klisu,
Sinju, Bolu na Braču, Baškoj Vodi, Makarskoj, Zadru, Vlaki,
Opuzenu i Splitu održano je 14 koncerata pod nazivom "Puče
moj", na kojima je nekoliko crkvenih zborova izvodilo tradicionalne
pučke napjeve liturgijskog vremena korizme i Velikog tjedna.
Zatim
su plakati dosadašnjih omiških festivala izloženi u galeriji
Omiš 10. srpnja 1991. u postavi kustosa Muzeja grada Omiša prof.
Ante Novakovića. Izradio ih je akademski kipar Kazimir Hraste
koji je idejno oblikovao i ovogodišnji plakat kombinirajući
sliku unutrašnjosti jedne starohrvatske crkve s rozetom crkvice
sv. Petra na Priku iz XI. st. Kazimir Hraste autor je i plakete
sa stiliziranim povijesnim grbom grada Omiša, novoustanovljene
nagrade "Bašćinski glasi", koju, od ove godine, dodjeljuje
ocjenjivačko tijelo sastavljeno od voditelja klapa.
Kroz
25 godina, omiški je Festival kontinuirano održavao i podržavao
rad vokalnih skupina koje njeguju homofono. četveroglasno a
cappella tipično dalmatinsko-južnohrvatsko pjevanje i davao
poticaj te otvarao prostor za afirmaciju skladateljima koji
komponiraju u duhu narodnog glazbenog stvaralaštva ovog podneblja.
Ove godine, pored natječaja za novu skladbu, objavljen je i
natječaj za čakavsku i cakavsku poeziju. Zbirka pjesama, sastavljena
od pristiglih radova, poslužila je u skladanju novih kompozicija.
Rezultat sve življe izdavačke djelatnosti Festivala je i Smotra
južnoslavenskog pučkog pjevanja "Bašćinski glasi",
časopis koji će nastojati poticati naučne radnike, glazbenike
i jezičare na istraživanju kulture naroda na ovom prostoru.
Nadalje, tu je i prvi broj biblioteke "Leut" posvećen
skladateljskom radu nedavno preminulog Tome Bebića. Pravi izdavački
pothvat Festivala svakako je bio drugi svezak Zbornika dalmatinskih
klapskih pjesama (javno predstavljen krajem mjeseca srpnja 1991.),
koji obrađuje drugo desetljeće djelovanja Omiškog festivala
(1977.-1986.). Sastavljač i priređivač Zbornika dr. Nikola Buble,
etnomuzikolog, poznat i priznat u međunarodnim okvirima, član
svjetskog folklorističkog udruženja -International council for
traditional music - nesumnjivo je, zajedno sa suradnicima dr.
Željkom Rapanićem, mr. Vedranom Milin-Ćurin, Josipom Veršićem
i Eduardom Tudorom, uspješno obavio povjereni mu posao. Kao
glazbenik praktičar, teoretičar, ali i dirigent, dr. Nikola
Buble, očekivano multidisciplinirano je pristupio znanstveno-istraživačkom
radu na folklornoj glazbenoj baštini i oblicima suvremenog glazbenog
folklora.
Za
sudjelovanje na 25. Omiškom festivalu prijavilo se 50 vokalnih
i vokalno-instrumentalnih skupina. Od 36 natjecateljskih klapa
27 ih je nastupilo u konkurenciji muških, a 9 u konkurenciji
ženskih vokalnih skupina. Za napomenuti je da je, od ove godine,
po prvi put uvedena posebna večer u kojoj su nastupile isključivo
ženske klape. Ostale pjevačke skupine nastupale su, ili u okviru
zanimljivo dramaturški osmišljenog tijeka natjecateljskih večeri,
ili u večerima s posebnim programom kao što je bila promocija
II. Zbornika dalmatinskih klapskih pjesama i večer pod nazivom
"Od bratimskog pjevanja do suvremene dalmatinske pjesme".
Na dan otvaranja Festivala održan je promenadni koncert Gradske
glazbe iz Dubrovnika kojom je ravnao maestro Delo Jusić. Od
predviđenih devet festivalskih večeri nisu održane dvije, ona
u kojoj su trebali biti predstavljeni etnomuzikološki i autorski
noviteti te večer novih skladbi, i to poradi ratnog stanja u
kojem se našla naša Domovina.
Po
petnaesti put na Festivalu dalmatinskih klapa-Omiš, ove godine
našle su se klape "Marjan" ("Brodosplit")
iz Splita, "Filip Dević" (m) iz Splita i "Trogir"
iz Trogira, a deseti put "Filip Dević" (ž) iz Splita,
"Skradinski buk" iz Skradina i "Brodosplit"
(ž) iz Splita. Ovogodišnji debitanti među ženskim klapama bile
su klape "Cambii" iz Kaštel Kambelovca, "F"
iz Splita, "Mareta" iz Salija te "Mrkenta"
iz Korčule, a među muškim klapama "Bibinje" iz Bibinja,
"Cambii" iz Kaštel Kambelovca, "ED" iz Splita,
"Levant" iz Rijeke, "Mastrinka o Kašteli"
iz Kaštel Štafilića te "Kampanel" iz Blata na otoku
Korčuli.
Izlučne
večeri bile su podijeljene na tri dijela. Srednjem, čisto natjecateljskom
dijelu večeri, u kojem je svaka klapa pjevala po dvije pjesme,
prethodio je nastup jedne od starih tradicionalnih pučkih skupina.
Tako smo imali prilike slušati stare pjevače iz Bilica, Stobreča,
Klisa i Kamena. U trećem dijelu, nazvanom "Mala noćna pučka
muzika", predstavljale su se klape, dugogodišnje sudionice
Festivala, čiji je način izvođenja toliko uznapredovao da zahtijevnost
skladbi koje izvode nadilazi mogućnosti spontane pučke klape.
U tom dijelu čuli smo "Intrade" iz Zadra, "Kamen"
iz Kamena, "Trogir" iz Trogira i žensku klapu "Zadranke"
iz Zadra.
Natjecateljske
klape, "Janus" iz Splita, "Sinj" iz Sinja,
"Mastrinka o Kaštili" iz Kaštel Štafilića, "Vokalisti
Salone" iz Solina, "Skradinski buk" iz Skradina.
"Marjan" iz Splita, "Dalmati" iz Zagreba,
"Luka" iz Ploča, "Linđo" iz Dubrovnika,
"Kampanel" iz Blata na Korčuli, "Kamen"
iz Kamena, "Cambii" iz Kaštel Kambelovca, "Omiš"
iz Omiša, "Filip Dević" iz Splita, "Bibinje"
iz Bibinja, oktet "DC" iz Vranjica, "Umag"
iz Umaga, "Mareta" iz Zagreba, "Levant"
iz Rijeke, "Intrade" iz Zadra, "Greben"
iz Vela Luke, "ED" iz Splita, "Kali" iz
Kalija, "Trogir" iz Trogira, "Galija JTP"
iz Zadra, "Vala" iz Supetra na Braču, "Nostalgija"
iz Zagreba, "Smilje" (ž) iz Omiša, "Filipjanke"
(ž) iz Filip-Jakova, "Filip Dević" (ž) iz Splita,
"Mareta" (ž) iz Salija, "Luka" (ž) iz Rijeke,
"F" (ž) iz Splita, "Cambii" (ž) iz Kaštel
Kambelovca, "Mrkenta" (ž) iz Korčule i nonet "Brodosplit"
(ž) iz Splita, ocjenjivao je stručni ocjenjivački zbor u sastavu:
dr. Petar-Zdravko Blajić, dr. Nikola Buble, mr. Miljenko Grgić,
Vlado Sunko i Dušan Šarac. Ocjenama od 1 do 12 javno je ocjenjivao
izvedbe, tako da su svi sudionici imali uvida tko, kako i od
koga je ocijenjen. Takav način glasovanja pokazao se kao veoma
značajna i uzbudljiva novina Festivala.
U
konkurenciji ženskih vokalnih skupina Zlatni štit s povijesnim
grbom grada Omiša, nagradu stručnog žirija, dobila je splitska
klapa "Brodosplit". Ovaj vokalni ansambl nakon ustrajnog
desetogodišnjeg rada dobio je ovo priznanje za nastup kojim
je pokazao zavidnu razinu vokalne kulture. Debitantska klapa
"F" iz Splita osvojila je auditorij raspjevanošću,
ujednačenošću i radošću muziciranja. Vokalno-tehnički uglađen
način pjevanja i visoka uvježbanost, omogućila je ovoj klapi
pjevanje s lakoćom i osmijehom na licu. Po ocjeni stručnog ocjenjivačkog
zbora ova klapa nagrađena je plaketom za najbolju klapu debitanta,
od žirija sastavljenog od voditelja klapa - nagradom Bašćinski
glasi, a od publike - Zlatnom plaketom "Omiški leut".
Od ostalih klapa, sudionica natjecanja u ženskoj konkurenciji,
zapažen nastup ostvarile su klape "Filip Dević" iz
Splita i "Smilje" iz Omiša.
Finale
muških klapa, po sveukupnoj kvaliteti izvedaba, predstavio je
dvanaest trenutačno najboljih. Vokalno-tehnički različiti načini
pjevanja te načini na koje voditelji pristupaju klapskoj pjesmi
(od izbora do izvođenja), ne moraju podjednako zadovoljavati
svačiji glazbeni ukus. U natjecateljskoj napetosti, pod pritiskom
želje za osvajanjem najviših odličja, izlučile su se iskusnije,
profesionalnije i, dakako, tehnički i umjetnički najkvalitetnije
klape. Zbroj bodova iz izbornih večeri dodavao se zbroju bodova
završne večeri, pa je konačan rezultat odredio pobjednike. Prvom
nagradom stručnog žirija - Zlatnim štitom s povijesnim grbom
grada Omiša, trećom nagradom publike - brončanom plaketom Omiški
leut i nagradom Bašćinski glasi još jednom je odano priznanje
visokim dometima klape "Linđo" iz Dubrovnika. Glasovnim
skladom, briljantnom intonacijom i čistoćom akorda, te istančanim
osjećajem za dinamičko nijansiranje, ova klapa već godinama
ima zavidno mjesto na omiškim pozornicama ponajprije zahvaljujući
profinjenosti njezina voditelja Krešimira Magdića. Drugu nagradu
žirija - Srebrni štit s povijesnim grbom grada Omiša, dobila
je klapa "Mareta" iz Zagreba, čiji se pjev odlikuje
prirodnom lakoćom, slogom mladenačke boje glasova i ugođajem
kakav može stvoriti samo ona pjevačku skupina koja je, osim
pjesmom, vezana nitima prijateljstva. Treću nagradu žirija -
Brončani štit s povijesnim grbom grada Omiša i drugu nagradu
publike - srebrni Omiški leut, osvojila je klapa "Trogir"
iz Trogira. Vrlo angažiranom izvedbom, u dinamičkim nijansama
od pianissima do fortissima, podjednako rezonantna u dubokim,
srednjim i visokim registrima sve do falseta, približila se
negdašnjem dobro znanom glazbeno-izražajnom maksimumu. Oktet
"DC" iz Vranjica dobio je isti broj bodova, pa je
s Trogiranima podijelio treće mjesto ali ne i nagradu Brončani
štit jer je u ocjenama žirija imao manje desetki. No klapa "DC"
dobila je prvu nagradu omiške publike - zlatni Omiški leut,
što predstavlja priznanje ovoj klapi za glasovnu i intonativnu
postojanost, šarm i duhovitost, iako se nije plasirala u finale,
klapa "Levant" iz Rijeke, ovogodišnji je dobitnik
Plakete za najboljeg debitanta koju dodjeljuje stručni ocjenjivački
zbor. Njihovo pjevanje krasi pažljivo i tankoćutno prelijevanje
glasova te odiše nostalgičnim ugođajem. Daljnji napredak očekujemo
od klape "Luka" iz Ploča koja ima zvukovnu snagu,
veliki raspon visina, dubina i boja svojih glasova, kao i od
klape "Sinj" iz Sinja koja, pored svih odlika, posjeduje
ugođajnu atmosferu kojom se malo koja klapa može pohvaliti.
Dok
sam navodila imena gradova i mjesta u kojima djeluju naše klape
(Dubrovnik, Korčula, Ploče, Brač, Split, Sinj, Bibinje, Zadar,
Skradin...) pred očima su mi sijevale slike bjesomučnih razaranja
i stravičnih zlodjela u tim pitomim krajevima naše zemlje. Tome
se, u otvorenim okršajima, suprotstavljaju najvjerojatnije baš
neki od članova tih pjevačkih skupina. Poželjela bih, njima
posebno, da dogodine opet zapjevaju na Omiškom festivalu - u
oslobođenoj Hrvatskoj. |
