Treći Zbornik dalmatinskih klapskih pjesama izvedenih na festivalima u Omišu od 1987. do 1991. i novih skladbi od 1968. do 1991. godine sastavio je i priredio dr. Nikola Buble, poznati etnomuzikolog, višegodišnji glazbeni voditelj klape Trogir i član Ocjenjivačkog suda, a danas i umjetnički direktor Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Lekturu i analizu tekstova pjesama obavio je dr. Drago Šimundža. Izdavač Zbornika je Festival dalmatinskih klapa u Omišu, Omiš 1992.

Uz uvodne riječi predstavnika direkcije Festivala i direktora Centra za kulturu Omiš, prof. Mihovila Popovca, ova vrijedna knjiga sastoji se od tri veća sastavna dijela.

Prvi dio Zbornika predstavlja popratna analitička studija sastavljača Zbornika, N. Buble, pod naslovom "O klapskim pjesmama sa omiških festivala sabranih u ovom Zborniku" uz 10 tabelarnih pregleda. U odnosu na prethodna dva Zbornika (I-1979, II-1991.) treći svezak pored klapskih pjesama izvedenih na izbornim večerima u konkurenciji tradicionalnih klapskih pjesama (1987.-1991.) donosi i opširan izbor novouglazbljenih klapskih pjesama, izvedenih na omiškim festivalima od 1968. do 1991- koji zahvaća otprilike polovicu sveukupnog gradiva u trećem svesku. Pored pjesama koje su imale svoju praizvedbu na omiškim festivalima u okviru večeri novouglazbljenih dalmatinskih klapskih pjesama - i nakon toga prema propozicijama Festivala bile izvedene na kasnijim festivalima na izbornim večerima u konkurenciji tradicionalnih dalmatinskih klapskih pjesama - Buble je kao sastavljač trećeg Zbornika sam izabrao i uvrstio u taj svezak još 40 novouglazbljenih pjesama prema dva svoja kriterija. Prvi je vrijednost skladbe kao glazbenog djela, drugi je posebnost skladbe s obzirom na skladateljevo stajalište o izvoru i obilježjima dalmatinske klapske pjesme, kao i o folklornom glazbenom izričaju s obzirom na glazbene pojave svojstvene našem vremenu. Karakteristično je tla se glazbene osobine tradicionalnih dalmatinskih klapskih pjesama više ne ističu kao jedan od osnovnih kriterija.

Na festivalima u Omišu (osim 1967. i 1989. godine) bilo je izvedeno ukupno 280 novouglazbljenih klapskih pjesama. Iz njih Buble prema svom vlastitom izboru izdvaja 65 pjesama-skladbi i donosi njihov popis uz navedbu rednog broja festivala, te imena skladatelja i autora tekstova.

Zatim navodi popis vrsti napjeva klapskih pjesama objavljenih u trećem Zborniku prema klasifikaciji utvrđenoj u prvom i ponešto dopunjenoj u drugom i trećem Zborniku. Tu je klasifikacija prema načinu oblikovanja napjeva nakon koje slijede rezultati analiza prema glazbenim i izvanglazbenim osobinama napjeva, prikazani na popratnim tabelarnim pregledima. Posebno daje popise melografa napjeva, kazivača, mjesta u kojima je zapisan melografski materijal, harmonizatora, obrađivača i skladatelja napjeva te autora tekstova pjesama objavljenih u trećem Zborniku.

Tablica IX donosi popis mjesta iz kojih su klape nastupile na festivalima od 1987. do 1991, tablica X popis klapa sudionica i njihovih glazbenih voditelja od 21. do 25. Festivala. Sve snimke napjeva za koje nije bilo partitura transkribirao je sastavljač Zbornika N. Buble. On je analizirao i sve objavljene napjeve.

U drugom dijelu Zbornika nakon abecednog popisa svih pjesama ovoga sveska neposredno pred redanje notnih zapisa napjeva i tekstova pojedinih pjesama izložena su objašnjenja znakova za pojedine podatke uz pjesme: za redni broj festivala na kojem je izvedena pjesma i ime klape koja je izvela dotičnu pjesmu, za ime zapisivača napjeva i teksta, za ime kazivača napjeva i teksta, mjesto i godinu zapisa, ime harmonizatora, obrađivača, odnosno skladatelja priloženog napjeva/skladbe. Drugu skupina podataka kazuje o vrsti napjeva i načinu oblikovanja napjeva, daje posebne napomene, izvješćuje o načinu oblikovanja stihova i objašnjava manje poznate riječi.

Gradivo trećeg Zbornika, tj. 116 notnih zapisa i tekstova pjesama izloženo je vrlo pregledno. Primijetili bismo samo da su notni zapisi kaligrafirani previše široko, tako da notni zapisi relativno kratkih napjeva obuhvaćaju tri stranice, a notni zapisi pojedinih novouglazbljenih pjesama i desetak stranica.

U vrlo raznolikoj i zanimljivoj građi nalazimo i poneke nedostatke. Tako npr. uz notne zapise pjesama br. 14, 22, 24, 31, 32, i 92 nema oznake za tempo izvedbe; u obrazloženjima manje poznatih riječi uz pojedine pjesme nedostaje obrazloženje poneke riječi (npr. surgadina u pjesmi br. 1, saloča u br. 14, lumaca bumba u br. 31). U pjesmi br. 92 u prvom je stihu greškom napisano "A ti, divojko šaljiva (!)" što je pogrešno navedeno i u naslovu te pjesme. Umjesto šaljiva mora biti šegljiva (tj. nestašna, prpošna) kako to piše u Zoranićevim "Planinama" iz 1536. godine gdje pastiri pjevaju u zuk (tj. prema napjevu) pjesme "A ti, divojko šegljiva", kako to piše i u zadarskom rukopisu iz početka 17. stoljeća koji sadrži i čitav tekst te pjesme (usp. Maja Bošković-Stulli, "Usmena književnost", u knjizi Povijest hrvatske književnosti, knj. l, Zagreb, 1978., str. 167.-168. - kao i Josip Horvat, Kultura Hrvata kroz 1000 godina, II. izdanje, Zagreb, 1939-, str. 191.-192.). U objavljenom tekstu pjesme br. 92 ispušteno je 7 završnih stihova prema kojima se divojka i junak nisu rano probudili nego "svu su se noćcu jigrali / a pak su zoru zaspali".

Treći dio Zbornika sadrži drugu popratnu studiju N. Buble pod naslovom "Klapska pjesma, klapa i 25 godina Festivala dalmatinskih klapa u Omišu". Poput svoje popratne rasprave u drugom Zborniku obrazlaže naziv klapska pjesma, izlaže njezina glazbena obilježja i izvore, upozorava na klapu kao tradicionalnu folklornu pojavu ali i na sastav i/osobine suvremene festivalske klape. Zatim iznosi vrlo korisne detaljno prikupljene podatke o klapskim pjesmama na festivalima od 196? do 1991- godine. Tu je abecedni popis svih 612 pjesama objavljenih u tri Zbornika. Potanje se navode sve vrste i suvrstice napjeva dalmatinskih klupskih pjesama i načini oblikovanja njihovih napjeva, kao i pregled rezultata klasifikacije čitavog gradiva iz proteklih 25 godina, izražen u postocima. Tako dalmatinske tradicionalne klapske pjesme obuhvaćaju 33,5 posto, novouglazbljene dalmatinske klapske pjesme 14.6 posto, dok ostalo gradivo predstavlja različite druge vrste dalmatinskih klapskih pjesama.

U priloženim tabelarnim pregledima nalazimo popis skladatelja novouglazbljenih pjesama uz navedbu broja izvedenih skladbi, uz to i takav popis autora tekstova pjesama. Tablica XIII izlaže popis nagrađenih skladbi od drugog do 25. Festivala (uz navedbu autora, broja festivala i vrste nagrade), tablica XV nagrađene klape u konkurenciji izvođenja tradicionalnih klapskih pjesama. Vrlo je informativan popis klapa sudionica pojedinih Festivala uz navođenje glazbenog voditelja klape i mjesta u kojem klapa djeluje. Tablica XVI navodi mjesta iz kojih su klape nastupale na festivalima (iz Splita čak 33 klape). Zbornik donosi i popis predsjednika/direktora svih dosadašnjih Festivala, njihovih umjetničkih voditelja, kao i članova festivalskih stručnih ocjenjivačkih sudova. Prvi i treći dio knjige donose i opsežne sažetke na engleskom jeziku.

Mnoštvo iznesenih podataka o trećem Zborniku samo je prvi, informativni stupanj u upoznavanju te veoma značajne publikacije. Zbornik će živjeti prije svega kao neophodni priručnik glazbenim voditeljima klapa, ali i svim drugima koje zanima dalmatinska klapska pjesma. Nakon svih postignutih dostignuća u proteklih 25 godina kojima se možemo s pravom ponositi, otvaraju se nova pitanja u pogledu budućih međusobnih odnosa dalmatinskih tradicionalnih klapskih pjesama i novih, vrlo raznolikih i zanimljivih oblika novouglazbljenih skladbi od kojih su poneke klapske samo svojim naglašenim lirskim ugođajem te malim vokalnim izvođačkim sastavom. Svijest o takvom stanju kao da poziva na traženje novih mogućnosti razvoja i preoblikovanja dalmatinske klapske pjesme, a tu svijest podstiču upravo spoznaje koje nam - ponekad i indirektno - posreduju upoznavanje, proučavanje i doživljavanje izvedbi gradiva trećeg Zbornika dalmatinskih klapskih pjesama i novih skladbi, izvedenih na Festivalima u Omišu.

Bašćinski glasi br. 2

JERKO BEZIĆ