Klapa Cesarice već je osamnaest godina u vrhu hrvatske klapske scene. Osnovana 1993. na incijativu studentica većinom dalmatinskog podrijetla, počela je svoj put na najiskreniji klapski način – jubavju prema pismi i željom za očuvanjem jedinstvene hrvatske tradicije, klapskog a capella izričaja.
Autentičan mladenački entuzijazam pokazao se najsnažnijim oružjem u borbi za emancipaciju ženskoga klapskog pjevanja. Godine 1994., kad Cesarice osvajaju svoju prvu nagradu kao debitantice na omiškom Festivalu dalmatinskih klapa, ni sâm termin „ženska klapa“ nije bio prihvaćen, nego se takva glazbena skupina nazivala „vokalnim ansamblom“. U iduće četiri godine Cesarice postižu nezapamćen uspjeh na omiškoj sceni: najprije osvajaju prvu nagradu publike i drugu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda (1995.), zatim triput uzastopno odnose apsolutnu pobjedu (prva nagrada stručnog ocjenjivačkog suda i publike od 1996. do 1998.) i dobivaju Bašćinske glase (1998.), posebnu nagradu koju dodjeljuju klapski voditelji.
Kad su svi oko njih zaključili da je osvojeno sve što se osvojiti dade, Cesarice su otišle korak dalje pronijevši naš klapski pjev i izvan granica Hrvatske. Na međunarodnim natjecanjima zborova IX Concorso Internationale di Canto Corale 1998. u Veroni i Slovakia Cantat 2007. u Bratislavi također osvajaju zlatnu medalju u konkurenciji brojnih međunarodno priznatih ansambala.
Kruna je uzmaha klape Cesarice objava prvog nosača zvuka 1999., nazvanog jednostavno „Cesarice“. Hrvatska diskografska nagrada Porin za najbolji album folklorne glazbe i medijska nagrada Kor za hrvatsku narodnu glazbu kojima je ovjenčan taj debitantski album čine se jedinim logičnim nastavkom te gotovo bajkovite priče. Sljedeći nosač zvuka „Cesarice 2“ (2001.) donosi i sljedeći Porin, no ovaj put u kategoriji najbolje folklorne izvedbe. Treći album „Cesarice 3“ (2009.) u svibnju 2010. ovjenčan je s čak dva Porina, za najbolju izvedbu klapske glazbe (za skladbu „Zapivala tica mala“) i kao najbolji album klapske glazbe.
Na jesen 2011. klapa planira izdati četvrti nosač zvuka „Klapa Cesarice & Edin Karamazov“ koji je snimila u suradnji s proslavljenim hrvatskim lutnjistom i gitaristom svjetskog glasa Edinom Karamazovim te na kojem će se naći izbor najboljih „live“ snimki s koncerata koje je klapa održala tokom 2009.g. u povodu proslave 15 godina uspješnog rada.

Potvrđene Cesarice postaju respektabilno koncertno tijelo koje nakon što ih je prepoznao hrvatski kulturni krug predstavljaju hrvatsku kulturu i na nizu međunarodnih gostovanja (Italija, Austrija, Njemačka, Luksemburg, Belgija, Češka, Slovačka, Francuska, Portugal i Slovenija).
Uspjehe također postižu surađujući i nastupajući s mnogim hrvatskim i stranim glazbenim umjetnicima i ansamblima (Tamburaški orkestar HRT-a, Oratorijski zbor crkve sv. Marka Cantores Sancti Marci, produkcija rock opere Crna kraljica Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija, Lidija Bajuk, Gibonni, Goran Bare, Pips, Chips & Videoclips, Edin Karamazov, Vlado Kreslin, Alan Taylor, The Cannons itd.). Sudjeluju na gotovo svim važnijim klapskim koncertima, festivalima i smotrama (Klape u Lisinskom, Klape u Hrvatskom glazbenom zavodu, Klape u Areni, Bašćinski glasi, godišnja klapska smotra u Rijeci, Večeri dalmatinske pisme u Kaštel Kambelovcu, Večeri dalmatinske šansone u Šibeniku, International Folk Festival u Bolu, Glumci u Zagvozdu, Dani hrvatskog filma u Orašju, Bjelovarski odjeci kazališta te bezbrojni nastupi na humanitarnim koncertima, izložbama i sl.).
Mnoga gostovanja u emisijama HRT-a i Hrvatskog radija okrunjena su pak snimkom svečanog koncerta u Velikoj dvorani KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebnu povodu desete obljetnice djelovanja klape (2003.).
Cesarice su u svom dugogodišnjem djelovanju surađivale s najistaknutijim hrvatskim stručnjacima za klapsko pjevanje i folklor općenito. Deset godina vodio ih je renomirani zborski dirigent mo. Bojan Pogrmilović. Njegov rad ostavio je nedvojbeno najveći pečat prema kojemu ih prepoznajemo. Od 2004. surađivale su s mo. Dinkom Fiom, mr. Joškom Ćaletom, mr.sc. Srđanom Berdovićem te s dr. sc. Markom Rogošićem, ali neizravno i s mo. Ljubom Stipišićem Delmatom, mo. Duškom Tambačom, mo. Krešimirom Magdićem, Jakšom Primorcem, prof., Mirelom Brnetić, prof., i Brankom Starcem, prof., čiji su savjeti i skladbe odigrali ključnu ulogu u oblikovanju klape.
Ipak, najveća zasluga, ujedno najveće ostvarenje klape Cesarice, nisu brojne nagrade i ugled koji je njima stekla, nego, jednostavno, njezin unikatni repertoar i pjev koji nudi publici. Dosljedno predane najvrednijim izvornim i autorskim djelima dalmatinskoga klapskog repertoara, Cesarice su i jedna od prvih ženskih klapa koje su se odvažile okušati u drugim, hrvatskim i inozemnim, folklornim tradicijama. Tako su njihove izvedbe i snimke pojedinih međimurskih, slavonskih, bugarskih, makedonskih, španjolskih, američkih i latinskoameričkih pjesama obogatile i proširile mogućnosti klape kao vokalnog tijela. Velik utjecaj tih uradaka očit je u repertoaru gotovo svih danas aktivnih klapa koje se zato više ne libe suočiti sa sličnim izazovima, što našu klapsku pjesmu stavlja u širi kontekst i otvara vrata razvoju i obogaćivanju dugogodišnje vokalne tradicije.