 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Muška klapa
CHORUS CROATICUS Bern Švicarska
|
Klapa "CHORUS CROATICUS" ima repertoar koji je sazdan skoro isključivo od hrvatskih narodnih pjesama te skladbi hrvatskih autora. Tijekom svojeg dugogodišnjeg rada klapa je nastupila u svim djelovima Švicarske, a gostovali su i u drugim evropskim državama. Godišnje ima 20 - 30 značajnijih nastupa a dvije trećine su pred švicarskom publikom. Od 1991. godine "CHORUS CROATICUS" nastupa diljem Švicarske na mnogim humanitarnim priredbama u okviru prikupljanja pomoći za žrtve rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Upravo ovakovim nastupima pred Švicarcima "CHORUS CROATICUS" je uz humanitarnu ostvarivao i nezamjenljivu promidžbenu ulogu hrvatskog glazbenog naslijedja, hrvatskog imena i i Republike Hrvatske. Poradi ove djelatnosti u Švicarskoj i šire klapu "CHORUS CROATICUS" proglasiše "ambasadorima Hrvatske i hrvatske glazbe i kulture". Aktivnost, kako glazbena tako humanitarna i rodoljubna, klape "CHORUS CROATICUS" imala je odjeka i u Hrvatskoj. Posljedica toga je više poziva za nastupe iz svih krajeva Hrvatske. Sudjelovanje klape na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu je bilo promotivno očitovanje ovog glazbenog vokalnog sastava u njihovoj domovini, Republici Hrvatskoj. "CHORUS CROATICUS" je do sada i jedini predstavnik klapa iz hrvatske Dijaspore (računa se da preko četiri milijuna Hrvata živi izvan Hrvatske) koja je na omiškom Festivalu nastupila kao natjecatelj. Početkom svake godine muški vokalni oktet - klapa - "CHORUS CROATICUS" organizira za svoje prijatelje Švicarce i Hrvate već tradicionalnu "Večer prijeteljstva". Zahvaljujući potpori svojih brojnih prijatelja "CHORUS CROATICUS" je u veljači 1996. godine objelodanio i svoju prvu samostalnu CD i audio-kasetu "Nebu i Hrvatskoj". Klapa "CHORUS CROATICUS" sudjeluje i u zajedničkim glazbenim ostvarenjima, kao i u mnogobrojnim radio-emisijama i na televiziji, a švicarski 1. radio-program njemačkog govornog područja (DRS 1), u subotu 10. travnja 1999. godine (od 14-15 sati) u poznatoj emisiji "Plaza", posvetio je klapi"CHORUS CROATICUS" jednosatnu radio-emisiju. CD (i audio-kaseta) "O more mati..." drugo je samostalno djelo klape "CHORUS CROATICUS". Bern, u listopadu 1999. godine. Adresa: "CHORUS
CROATICUS", Postfach 123, 3000 Bern 22
KRITIKE I OSVRTI RIJEČ PRODUCENTA CD-a "O more mati..." Čast mi je i radost što kao producent ovoga CD-a mogu napisati nekoliko riječi o vokalnoj grupi "CHORUS CROATICUS", i o našoj suradnji. Poznajemo se već desetak godina. Iako sam ja profesionalni glazbenik (glasovir, skladba), njihovo pjevanje, a isto tako i njihovo društvo , nikad mi nije dosadilo. Riječ je naime o jednoj "klapi" (iako nisu svi Dalmatinci), koja zaslužuje respekt. Sve što su postigli, postigli su radom, žrtvom (neki članovi klape prevale vise od 200 km samo da bi došli na redovitu tjednu probu u Bern), pažnjom i ljubavi prema dalmatinskoj pjesmi. I upravo zahvaljujući tom velikom zalaganju i toj velikoj ljubavi, ne samo da su uspjeli svratiti pažnju na sebe kod mnogobrojne švicarske publike, nego im je uspjelo još nešto više: kroz dalmatinsku pjesmu zainteresirali su Švicarce za "Lijepu našu". Svaka im čast! Profesor Ivo
Crmarić PREDVODNICI KLAPSKE
DIJASPORE Po našim otocima, duž izobalja, zabrdja dalmatinskog razgranala se brojna domicilna klapska obitelj. Sudbinski su pak pűti rodjenje nekih klapa smjestili u Europske i ine prostore, daleko od svog Antejskog ishodišta i uporišta, ali su time ljubav, ćežnju i privrženost spram PISMI jos više rasplamsali. U taj krug spada i klapa "CHORUS CROATICUS" (Bern), istinski poklisari bašćinskog višeglasja i promidžbenici Lijepe Naše u srcu Europe u Švicarskoj, na podanku Alpâ. Udaljeni tako, od svih relevantnih klapskih dogadjanja u "Matici", naši vrli kantaduri sve su uskraćenosti svoje "izolacije" prevladali silnom željom, marom i odricanjem, što je rezultiralo vrlo solidnim (i u "domaćim" klapskim razmjerima) nosačem zvuka. Ponekad je uputno "perfekciju" vokalnoga izričaja podrediti proživljenoj izvedbi, "savršenu" intonativnu čistoću toplini i sugestivnosti pjęva, "nabildanu" dinamiku svježini i neizvještaćenosti. Zavrijedjuje spomenuti vrlo sugestivnu glasovirsku potporu klapi profesora Ive Crmarića, te tonsko umijeće Simona Zahnda. Preslušavši ovaj CD, navedeno razmišljanje ne izaziva ni najmanju dvojbu kod potpisnika ovih redaka. Putovanje zavičajnom pjesmom od 'PRIGRADICE VALE, KROZ PASIKE, preko PLANINÂ, BARDÂ i GORÂ.... završava pred OMIŠKOM STINOM gdje NAMISTO MOLITVE zaključujemo: ĆA JE ŽIVOT, VENGO FANTAŽIJA'. Uistinu!! Inače držim da "CHORUS" ovim diskografskim ostvarenjem pravi pozitivan pomak i glede kakvoće i u odabiru numerâ. Ovdje naime susrećemo TRI vrste pjesama: izvorne (Vila moja projde, Ti si lipa moja Mare, Švet' Ivane... Zaspalo je siroče), zatim skladbe (O, Pasiko moja, Namisto molitve ime ti ponavjan, Sušna zikva na školju...) te pjesme bliske estradno-šlagerskom žanru (Šibenska balada, Ća je život vengo fantažija). Takva se stilska isprepletenost pokazuje uspješnom. Osobno sam mišljenja da je, primjereno vremenu, preporučljivo stvarati i neka nova obzorja klapskoj pjesmi, ne osporavajući (ugrozivši) pritom ni najmanje neprijepornost baštine. Siguran sam da je "CHORUS CROATICUS" u tom smislu na pravome putu. Duško Tambača
skladatelj i melograf Hrvatski biseri Oni koji i malo drže do društvenog života Hrvata u Švicarskoj imaju o čemu razmišljati. Posebno pred kraj godine i naročito ove. Iako nam je hrvatstvo obilno rodilo udrugama, one teže, značajnije odmah se prepoznaju, osjete i vide. Stalno nešto rade, a onda sve to u izvješćima podnesu svom članstvu i prijateljima. Bila HKZ, HHF, HD, HID, HUM i dr. Međutim jedna, razmjerno mala skupina Hrvata neprekidno radi, putuje, nastupa, i svojim dostignućima fascinira slušateljstvo, a doprinos svom narodu i domovini, praktično joj se ne može ni izmjeriti ni omedjiti. Ogroman je. To je naš Chorus Croaticus. Svojim sigurnim, profesionalnim nastupima, istančanim osjećajem za harmoniju, velikim izborom vokalnih skladbi iz svih hrvatskih krajeva, ali i sakralnih uspio je steći veliku naklonost slušateljstva : Hrvata, Švicaraca i dr. Pljesak svojim vrhunskim dostignućima u crkvama, javne pohvale i priznanja na koncertima pred švicarskom publikom, te širok krug obožavalaca i prijatelja, postigli su hrvatskim pjesmama i na hrvatskom jeziku. Postigli su radom, darom i svojim voditeljem Franom Vugdelijom. U vrijeme najžešce agresije na Hrvatsku, švicarskoj i inoj publici jasno i glasno su govorili tko su, tko nam po domovini žari i pali i zašto pjevaju. Ustrajali su i u mnogo čemu nadmašili i sami sebe. Osim osvjedočenog rodoljublja i visokih glazbenig dostignuća, Chorus Croaticusa krasi skromnost, jednostavnost, i profesionalna točnost. Bila seoska crkva u kojem god kraju Švicarske ili Gross Münster u Zürichu (gdje će nastupiti 12. prosinca ove godine na velikom Božićnom koncertu za Vukovar) odnos prema slušateljstvu jednako je pažljiv i korektan. Drže se zajedno, sa svojim Franom su sazrijeli i uz velika osobna odricanja vježbaju, nastupaju i uspjevaju na ponos i diku sebi i Hrvatima u Švicarskoj. S pravom se, odavna, govori da su to ambasadori hrvatske pjesme u Švicarskoj. U idućoj i svim narednim godinama oduševljen slušatelj, može im samo poželjeti, iz dubine duše, skladan rad te puno sreće i uspjeha, poput dosadašnjeg. Mate Ivanišević
O klapi na internet stranici "Hrvatski portal u Švicarskoj" O klapi u br. 1. hrvatskog dijasporskog mjesečnika "DIJASPORA" iz Švicarske Ministarstvo
Vanjskih poslova Republike Hrvatske Promidžba Hrvatske u svijetu
Za detaljne podatke o sudjelovanju svih klapa i za sve osvojene nagrade na pojedinim Festivalima klapa u Omišu pogledajte donje stranice:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Muški
vokalni oktet - klapa - "Chorus Croaticus" osnovan je 21. kolovoza
1987. godine. Od utemeljenja do 10. svibnja 1993. godine djeluje pod
imenom "Hrvatski oktet". Tvorac ovoga vokalnog ansambla je Frane Vugdelija.
"Chorus Croaticus" je sebi postavio za cilj, njegovanje i promicanje
hrvatske glazbene baštine, nastojeći ju približiti Švicarcima i na
taj način doprinijeti što većem razumjevanju i prijateljstvu izmedju
Hrvata i Švicaraca. 
